Odabir fakulteta


odabir_fakulteta

Koji fakultet odabrati?

Studirati u inozemstvu je širok pojam te nam se, kod odabira fakulteta, kao prvi zadatak logički nameće okvirno odrediti afinitete i lokaciju:

  • Gdje studirati?
  • Što studirati?

Većina hrvatskih studenata zainteresirana je za studij u Americi gdje više od 4.000 visokoobrazovnih institucija nudi studijske programe na dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Tristotinjak ih nudi pune stipendije što dodatno privlači one koji nemaju vlastitih sredstava za financiranje studija. Sveučilišta u Americi sastoje se od koledža i škola.

Koledži (colleges)

Koledži najčešće pružaju obrazovanje na dodiplomskoj razini i traju 4 godine. Prve dvije godine koledža svi studenti pohađaju opći program pri čemu imaju veliku slobodu u odabiru kolegija. Posljednje dvije godine studenti biraju usmjerenje (major). Također imaju veliku slobodu u odabiru kolegija međutim od kolegija koje izaberu najmanje 25% mora biti iz područja na koje su se usmjerili (major).

1. godina – Freshman year
2. godina – Sophomore year
3. godina – Junior year
4. godina – Senior year

Škole (schools)

Škole uglavnom pružaju obrazovanje na diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Diplomski studij traje 2 godine, a poslijediplomski studij traje 3 – 5 godina. Ovisno o području studiranja (ekonomija, pravo, medicina, arhitektura itd.) svako Sveučilšte se sastoji od nekoliko škola, a svaka škola nudi određen broj studijskh programa.

Na primjer, sveučilište Harvard se sastoji od 1 koledža za dodiplomski studij i 14 škola za diplomski i poslijediplomski studij gdje su studentima na raspolaganju čak 42 studijska programa.

Drugi izbor hrvatskih studenata je Europa gdje se obrazovni sustavi europskih država začajno međusobno razlikuju. U pravilu, Sveučilišta u Europi također se sastoje od koledža i škola, međutim i koledži i škole pružaju obrazovanje na dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini. Na primjer, sveučilište Oxford se sastoji od 38 koledža od kojih su neki samo za diplomski i poslijediplomski studij, a neki obuhvaćaju i dodiplomske studije. Za dodiplomski studij je studentima na raspolaganju čak 51 studijski program, dok je za diplomski i poslijediplomski studij studentima na raspolaganju čak 300 studijskih programa.

Top liste sveučilišta

Kako bi lakše odlučili gdje studirati od značajne pomoći vam mogu biti top liste sveučilišta. Sastavljaju ih magazini, novine, internet portali, akademske i druge ustanove. Neke top liste rangiraju sveučilišta samo u okviru određene regije ili države, dok druge top liste rangiraju sveučilišta na svjetskoj razini. Ozbiljnost top lista se razlikuje, a prvenstveno ovisi o kriterijima i metodologiji koja se koristi prilikom sastavljanja top lista.

Tri najcjenjenije top liste sveučilišta su:

QS World University Rankings
Times Higher Education World University Rankings
Academic Ranking of World Universities

Kriteriji za odabir

Razmislite o svojim ciljevima, ambicijama i afinitetima, sastavite listu kriterija kojom ćete se služiti za odabir fakulteta i rangirajte kriterije od najvažnijih prema manje važnima.

Veličina fakultetaOmjer studenata i profesoraBroj stranih studenataRaspoloživi kolegijiStudentske organizacijeVeličina seminarskih grupa
Gostujući predavačiOmjer muških i ženskih studenataMogućnosti smještajaFakultetska knjižnicaTehnička opremljenost fakultetaKvaliteta nastavničkog kadra
Raspoloživi studentski posloviRejting fakultetaMogućnost zapošljavanja nakon studijaZahtjevnost studijskog programaVeličina studijskih grupaProsječna dob studenata

Lista željenih fakulteta

Odabir fakulteta je jedna od važnijih odluka u životu koja će neposredno usmjeravati vaš profesionalni i osobni razvoj narednih nekoliko godina tokom studija. Kako bi donijeli ispravnu odluku krenite na vrijeme sa istraživanjem i sastavite svoju listu željenih fakulteta. Na raspolaganju su vam internet stranice fakulteta, forumi, internet stranice specijalizirane za profiliranje fakulteta, brošure, katalozi, promotivni video prilozi, virtualna razgledavanja kampusa i brojni drugi materijali. Budite temeljiti, sistematični i objektivni. Čitajte o osobnim iskustvima bivših studenata, kontaktirajte sadašnje studente putem društvenih mreža, razgovarajte s obrazovnim savjetnikom.

Ovisno o području studija, sva sveučilišta imaju svoje jače i slabije strane. Ukoliko vas zanima pravo svakako će vam biti zanimljiva svjetski poznata Harvardska škola prava, najjača strana Cambridgea je područje prirodnih znanosti, dok je MIT pravo odredište za ljubitelje tehnologije i informatike.

Procjena vlastitih mogućnosti

Nakon što ste sastavili listu željenih fakulteta razmislite o svojim mogućnostima. Kakve su vaše sposobnosti, razina znanja koje posjedujete, vještine kojima ste ovladali. Usporedite svoje mogućnosti sa listom željenih fakulteta. Budite svjesni svog akademskog profila, usporedite sebe s ostalim kandidatima koji se prijavljuju. Kakve su vam šanse za upis? Nastojte biti realni i odvojite želje od stvarnih opcija. Imajte na umu da je za upis na dodiplomski studij daleko najvažniji rezultat na standardiziranim testovima. Tek nakon standardiziranih testova na red dolaze ocjene. Kod prijava na diplomske studije prijamni odbori nešto manje su usmjereni na tehničke pokazatelje, odnosno brojeve, te će vise značaja pridavati predstavljanju kroz životopis i eseje, da navode o sebi poduprete preporukama i utvrdite na intervjuu, dok doktorski studij najčešće zahtjeva znanstveno-istraživačku usmjerenost, prethodno iskustvo te vaše vizije i ideje za područje na kojem namjeravate doktorirati.

Nakon što odredite svoju početnu poziciju i cilj prema kojem želite krenuti, slijedi planiranje vremena i aktivnosti koje će poboljšati tu početnu poziciju i dovesti vas do upisa.

Ukoliko niste sigurni što studirati, za što imate potencijal i u kojoj profesiji biste se najbolje snašli, prijavite se za testiranje sposobnosti, osobnosti i profesionalnu orijentaciju.

Prijava za testove sposobnosti i profesionalnu orijentaciju